Dostupni e-kolegiji

Imunologija je znanost koja se bavi otpornošću organizma na štetne utjecaje okoline (immunitas (lat.) = otpornost). Dugo se vremena razvijala samo povezana s mikrobiologijom, s namjerom da neutralizira djelovanje patogenih mikroorganizama, pa su se i teorije o postanku i funkcijama imunološkog sustava svodile samo na prirodni probir koji je, čini se, dopustio razvoj viših organizama čiji se imunološki sustav djelotvornije mogao opirati napadajima mikroorganizama.



Bolesti srca i krvnih žila među najčešćim su bolestima u razvijenim zemljama i najčešći su uzrok smrti - u više od 50% bolesnika. Prema statističkim podatcima i u našoj su zemlji ove bolesti među najčešćim uzrocima smrti. Bolesti srca i krvnih žila obuhvaćaju 40-50% otpusnih dijagnoza liječenih bolesnika na internističkim odjelima u nas. Rezultati istraživanja krajem prošloga stoljeća iz područja ateroskleroze, hiperlipoproteinemija, farmakoterapije, molekularne biologije i genetike doveli su do znatnih pozitivnih pomaka i promjena u dijagnostici, liječenju i prevenciji bolesti srca i krvnih žila.


Povijest kardiokirurgije
Kardijalna kirurgija spada u mlađe kirurške grane, a iz dana u dan velikim koracima napreduje i razvija se. Nemogućnost zaustavljanja srca i hemodinamička nestabilnost bolesnika prilikom manipulacije srcem onemogućivali su zahvate na srcu dugi niz godina.
Prvi zabilježeni zahvat bio je 10. 7. 1883. kad je dr. Daniel Hale Wiliams operirao bolesnika s ubodnom ranom. Zbog hemodinamičke nestabilnosti bolesnikovo se stanje danima nije uspjelo stabilizirati, te je dr. Wiliams otvorio prsište i uočio rupu u perikardu i desnom ventrikulu. Zatvorio je rupu u perikardu, što je omogućilo da se i rupa u desnom ventrikulu zatvori i bolesnik hemodinamički stabilizira. Bolesnik se oporavio. Taj se zahvat smatra prvim zabilježenim zahvatom takve vrste.


Znanost se definira kao traženje reda, zakonitosti u prirodi. Budući da su i društvo i čovjekovo doživljavanje dio široko shvaćene prirode, ne treba ih smatrati neobuhvaćenim ovim određenjem znanosti (Ackoff, 1955). Općenito se može reći da podjela znanosti na prirodne, tehničke, društvene i humanističke postaje sve manje važna. Danas se s razvojem tehnologije razvijaju nove znanosti i ukupna znanost postaje sve više interdisciplinarna i multidisciplinarna (Vukosav i Zarevski, 2011).

Općenito, znanost ima 5 osnovnih ciljeva (Vujević, 1983):
1. opis pojava kojima se bavi
2. klasifikacija
3. objašnjenje
4. predviđanje
5. kontrola.

Anestezija je postupak izazivanja neosjetljivosti. Anesteziologija je grana kliničke medicine koja proučava, istražuje postupke kojima se izaziva neosjetljivost.
Razlikujemo opću, regionalnu, provodnu i lokalnu anesteziju. Kod opće anestezije imamo stanje posvemašnje neosjetljivosti za vanjske podražaje koje je izazvano reverzibilnom depresijom živčanih stanica. Pojam uključuje gubitak svijesti, svih bolnih osjeta, gašenje obrambenih refleksa, a često i relaksaciju skeletnih mišića. Nabrojeni učinci mogu se izazvati jednim anestetikom, ali se najčešće izazivaju različitim sredstvima: anestetikom, analgetikom i relaksatorom. Inhalacijski anestetik ulazi preko pluća u krv, intravenski se anestetik daje preko vene u cirkulaciju, a moguće je anesteziju izazvati i intramuskularnim davanjem lijekova te rektalnom aplikacijom.


Perfuzija

Pojam “perfuzija” dolazi od latinske riječi perfusio što znači teći preko ili kroz, a u kontekstu kardivaskularne kirurgije odnosi se na kardiovaskularnu perfuziju i pojam ekstrakorporalne cirkulacije (EKC). Ekstrakorporalna cirkulacija (eng. extracorporeal circulation - ECC) ili izvantjelesni krvotok podrazumijeva kontinuirano odvođenje i vraćanje pacijentove krvi putem sistema cijevi, te stroja za izvantjelesni krvotok. Budući da taj stroj tijekom većine kardiokirurških operacija preuzima ulogu srca i pluća naziva se i stroj srce - pluća, a sam postupak-kardiopulmonalni bypass (cardiopulmonary bypass (CPB).



FARMAKOLOGIJA je znanost o lijekovima, odnosno, znanost o međudjelovanju lijeka i organizma
FARMACIJA je znanost i struka koja se bavi pripremom i izradom lijekova
KLINIČKA FARMAKOLOGIJA je specijalnost znanstvenog proučavanja djelovanja lijekova na čovjeka


Medicinska biokemija za kliničke perfuzioniste

NIVO  1 , 2 i 3