Moodle Huzec

Preskoči dostupni e-kolegiji

Dostupni e-kolegiji

Imunologija je znanost koja se bavi otpornošću organizma na štetne utjecaje okoline (immunitas (lat.) = otpornost). Dugo se vremena razvijala samo povezana s mikrobiologijom, s namjerom da neutralizira djelovanje patogenih mikroorganizama, pa su se i teorije o postanku i funkcijama imunološkog sustava svodile samo na prirodni probir koji je, čini se, dopustio razvoj viših organizama čiji se imunološki sustav djelotvornije mogao opirati napadajima mikroorganizama.

Nastavnik: Noris Buškulić
Nastavnik: Marijo Milković
Nastavnik: Ružica Mrkonjić
Nastavnik: Dalibor Zovko

Kardiologija

Bolesti srca i krvnih žila među najčešćim su bolestima u razvijenim zemljama i najčešći su uzrok smrti - u više od 50% bolesnika. Prema statističkim podatcima i u našoj su zemlji ove bolesti među najčešćim uzrocima smrti. Bolesti srca i krvnih žila obuhvaćaju 40-50% otpusnih dijagnoza liječenih bolesnika na internističkim odjelima u nas. Rezultati istraživanja krajem prošloga stoljeća iz područja ateroskleroze, hiperlipoproteinemija, farmakoterapije, molekularne biologije i genetike doveli su do znatnih pozitivnih pomaka i promjena u dijagnostici, liječenju i prevenciji bolesti srca i krvnih žila.

Nastavnik: Noris Buškulić
Nastavnik: Marijo Milković
Nastavnik: Ružica Mrkonjić
Nastavnik: Dalibor Zovko

Kardio-torakalna i vaskularna kirurgija

Povijest kardiokirurgije
Kardijalna kirurgija spada u mlađe kirurške grane, a iz dana u dan velikim koracima napreduje i razvija se. Nemogućnost zaustavljanja srca i hemodinamička nestabilnost bolesnika prilikom manipulacije srcem onemogućivali su zahvate na srcu dugi niz godina.
Prvi zabilježeni zahvat bio je 10. 7. 1883. kad je dr. Daniel Hale Wiliams operirao bolesnika s ubodnom ranom. Zbog hemodinamičke nestabilnosti bolesnikovo se stanje danima nije uspjelo stabilizirati, te je dr. Wiliams otvorio prsište i uočio rupu u perikardu i desnom ventrikulu. Zatvorio je rupu u perikardu, što je omogućilo da se i rupa u desnom ventrikulu zatvori i bolesnik hemodinamički stabilizira. Bolesnik se oporavio. Taj se zahvat smatra prvim zabilježenim zahvatom takve vrste.

Nastavnik: Noris Buškulić
Nastavnik: Marijo Milković
Nastavnik: Ružica Mrkonjić
Nastavnik: Dalibor Zovko

Znanstveno istraživački rad na području perfuzije

Znanost se definira kao traženje reda, zakonitosti u prirodi. Budući da su i društvo i čovjekovo doživljavanje dio široko shvaćene prirode, ne treba ih smatrati neobuhvaćenim ovim određenjem znanosti (Ackoff, 1955). Općenito se može reći da podjela znanosti na prirodne, tehničke, društvene i humanističke postaje sve manje važna. Danas se s razvojem tehnologije razvijaju nove znanosti i ukupna znanost postaje sve više interdisciplinarna i multidisciplinarna (Vukosav i Zarevski, 2011).

Općenito, znanost ima 5 osnovnih ciljeva (Vujević, 1983):
1. opis pojava kojima se bavi
2. klasifikacija
3. objašnjenje
4. predviđanje
5. kontrola.

Nastavnik: Noris Buškulić
Nastavnik: Marijo Milković
Nastavnik: Dalibor Zovko

Kardijalna anestezija i intezivno liječenje

Anestezija je postupak izazivanja neosjetljivosti. Anesteziologija je grana kliničke medicine koja proučava, istražuje postupke kojima se izaziva neosjetljivost.
Razlikujemo opću, regionalnu, provodnu i lokalnu anesteziju. Kod opće anestezije imamo stanje posvemašnje neosjetljivosti za vanjske podražaje koje je izazvano reverzibilnom depresijom živčanih stanica. Pojam uključuje gubitak svijesti, svih bolnih osjeta, gašenje obrambenih refleksa, a često i relaksaciju skeletnih mišića. Nabrojeni učinci mogu se izazvati jednim anestetikom, ali se najčešće izazivaju različitim sredstvima: anestetikom, analgetikom i relaksatorom. Inhalacijski anestetik ulazi preko pluća u krv, intravenski se anestetik daje preko vene u cirkulaciju, a moguće je anesteziju izazvati i intramuskularnim davanjem lijekova te rektalnom aplikacijom.

Nastavnik: Nikola Bradić
Nastavnik: Noris Buškulić
Nastavnik: Marijo Milković

Uvod u perfuziju i perfuzijsku tehnologiju i biomedicinsku elektrotehniku

Perfuzija

Pojam “perfuzija” dolazi od latinske riječi perfusio što znači teći preko ili kroz, a u kontekstu kardivaskularne kirurgije odnosi se na kardiovaskularnu perfuziju i pojam ekstrakorporalne cirkulacije (EKC). Ekstrakorporalna cirkulacija (eng. extracorporeal circulation - ECC) ili izvantjelesni krvotok podrazumijeva kontinuirano odvođenje i vraćanje pacijentove krvi putem sistema cijevi, te stroja za izvantjelesni krvotok. Budući da taj stroj tijekom većine kardiokirurških operacija preuzima ulogu srca i pluća naziva se i stroj srce - pluća, a sam postupak-kardiopulmonalni bypass (cardiopulmonary bypass (CPB).